Hrvatske vlasti nisu dovoljno dobro istražile slučajeve nestanka beba iz rodilišta u Slavoniji tijekom 1990., 1993. i 1994. godine. Europski sud za ljudska prava kaznio je Hrvatsku zbog kršenja prava na obiteljski život trima majkama, izvještava N1.

Država će svakoj od njih morati platiti 2000 eura odštete te nadoknaditi sudske troškove koje su imale do sada. U rodilištima su majkama govorili da su njihove bebe iznenada umrle nakon poroda. Žene nikada nisu vidjele tijela svoje djece, niti su im objasnili što se dogodilo. Posumnjale su da su djecu oteli i dali na nezakonito usvajanje. 

Prije nekoliko godina podnijele su prijavu i tražile od nadležnog državnog odvjetništva u Vukovaru da provede istragu, no sud je sve odbacio uz obrazloženje da je nastupila zastara. Nisu odustale pa su sada, uz zagrebačku odvjetnicu Antoniju Galić Kondžu koja ih je zastupala pred Europskim sudom za ljudska prava, dokazale da hrvatski istražitelji nisu napravili dovoljno kako bi utvrdili sudbinu svoje djece.

Detalji tužbe protiv Hrvatske

U tužbi stoji da su nakon poroda uspjele vidjeti svoje bebe i primiti ih u naručje, a potom su im djelatnici bolnice rekli da su se djeca naglo razboljela i preminula. Prema navodima iz tužbe, bebe koje su bile rođene 1990. i 1993. iz vukovarske bolnice prebačene su u Novi Sad gdje su navodno umrle, dok je djetešce koje je bilo rođeno 1994. prema tvrdnjama osoblja preminulo u bolnici u Vukovaru.

Dvije majke vidjele su 2019. godine dokumentarac ‘Nestale bebe’ koji je govorio o nestaloj novorođenčadi u Srbiji te su pomislile da je došlo do nezakonitog usvajanja i njihove djece. Od vukovarske i novosadske bolnice su zatražile dokumentaciju o porodima i smrti djece, a potom podnijele i kaznene prijave zbog sumnje da su im djecu oteli djelatnici. Sud je početkom 2022. godine odbacio prijave jer je nastupila zastara. 

Zastarom je zastupnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava Štefica Stažnik odgovarala na tužbu protiv države. Tvrdi da država zbog zastare kaznenog prognoa nije mogla učiniti ništa, kao i da hrvatske vlasti nisu imale kontrolu nad bolnicom u to vrijeme pa stoga nema ni odgovornosti Republike Hrvatske, piše N1.

Što je utvrdio Europski sud?

No, ESLJP tvrdi da se državno odvjetništvo iz Vukovara niti u jednom trenutku nije pozvalo na činjenicu da nije nadležno za ovaj slučaj, već da bi se radilo o nadležnosti Republike Srbije.

Rekonstruirali su da su od hrvatske vlasti na traženje majki za informacijama o sudbini njihove djece dobivale samo medicinsku i matičnu dokumentaciju. Kada su one ukazale na nedostatke i nedosljednosti u tim dokumentima i zatražile ekshumaciju, DNK testove i ispitivanje medicinskog osoblja te službenika matične službe, vlasti nisu poduzele ništa ni u jednom od ovih slučajeva.

Vukovarska policija provjeravala je je li ekshumacija moguća i zna li se na kojem je groblju dijete pokopano te čuva li vukovarska bolnica baze podataka o tkivima uzetim za potrebe obdukcije. Nakon toga, ništa nije više poduzeto. Europski sud zaključio je da je Republika Hrvatska povrijedila pravo na obiteljski život što ga jamči Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

– Hrvatska mora napraviti mehanizme uz pomoć kojih će se utvrditi sudbina beba koje su navodno otete iz rodilišta tijekom 1980-ih i ranih 1990-ih – navodi sud.