Njemačke obavještajne službe, uključujući Bundeswehr i BND, procjenjuju da postoji opasnost od ruskog napada na NATO, što potvrđuju analize raznih obavještajnih agencija do kojih su njemački mediji došli.

Glavni inspektor Bundeswehra, Carsten Breuer, u intervjuu za njemačku javnu televiziju ARD prije dva tjedna naglasio je kako svijet ne smije “odahnuti” od ruske prijetnje, čak i u slučaju mogućeg prekida vatre u Ukrajini. Breuer je istaknuo da se Rusija ne priprema samo za rat u Ukrajini, već se nastavlja naoružavati, što znači da završetak rata u Ukrajini neće nužno dovesti do mira u Europi. Profesor Carlo Masala sa Sveučilišta Bundeswehra u Münchenu ujedno je kratko poručio: “Rusija se priprema za veliki rat.”

S obzirom na trenutačnu situaciju, predstavnici njemačkih oružanih snaga sve su glasniji u upozorenju na trajnu prijetnju miru u Europi, koja dolazi od Rusije. Također, navode mogućnost ruskog napada na neku od članica NATO-a.

Ove procjene temelje se na obavještajnim podacima BND-a i Bundeswehra, koji ukazuju da će Rusija do kraja ovog desetljeća stvoriti uvjete za vođenje konvencionalnog rata velikih razmjera. Informacije prikupljene posljednjih godina uključuju izvještaje iz otvorenih izvora, obavještajne nalaze, satelitsko izviđanje, te analize gospodarske i vojne situacije. Prema ocjenama agencija, prognoze su opisane kao “gotovo sigurne”, što predstavlja najvišu kategoriju ocjena.

Temeljna poruka analize sugerira Zapadu da bi sukob s Moskvom mogao eskalirati i potrajati. Rusija sebe vidi u sustavnom sukobu sa Zapadom i spremna je koristiti vojnu silu za ostvarenje svojih imperijalističkih ciljeva, čak i izvan Ukrajine. Iako trenutačno nema dokaza o neposrednoj konfrontaciji Rusije s NATO-om, izvještaji ukazuju na to da ruske oružane snage već neko vrijeme djeluju iz pozicije nadmoćnosti u Ukrajini, a ne pokazuju spremnost na kompromis u vezi s tim sukobom.

Prema analizi BND-a, Rusija je u poziciji da se vojno postavi za mogući napad na neku NATO članicu, unatoč sankcijama. Iako su ruske snage pretrpjele gubitke u trogodišnjem ratu s Ukrajinom, procjenjuje se da bi Rusija mogla ubrzati svoje naoružavanje.

Njemačka analiza gotovo se podudara s povjerljivim izvještajem litavske službe za unutarnja pitanja (VSD), koja, iako smatra da Rusija u srednjem roku ne može voditi konvencionalni rat velikih razmjera protiv NATO-a, ne isključuje mogućnost pokretanja ograničenih vojnih akcija protiv jedne ili više zemalja NATO-a.

Prema analizama VSD-a, unatoč sankcijama, Rusija je u mogućnosti financirati rat. Troškovi Kremlja za vojsku rastu iz godine u godinu, a procjenjuje se da bi do 2025. godine mogli doseći oko 120 milijardi eura. Predsjednik BND-a, Bruno Kahl, upozorio je krajem studenog da ruska vojska sumnja u spremnost NATO-a da se brani, što bi Moskvu moglo navesti da testira snagu Atlantskog saveza.

Baltičke države, koje su nekada bile dio Sovjetskog Saveza, smatrane su posebno ugroženima, jer se prema Putinovoj doktrini vide kao izgubljeni teritorij bivšeg carstva. Međutim, ruski utjecaj na baltičke zemlje, kako politički, društveni, tako i ekonomski, u značajnoj je padu. Integracija građana koji govore ruski je u porastu, a otpornost stanovništva na pokušaje destabilizacije sve je veća. Ove činjenice otežavaju potencijalnu rusku ekspanziju u tom području.